Ova mlađahna božica cijeli Obliviscitur smatra svojim vrtom. Iako potpuno predana brizi oko svojih biljaka, postoje miljenice koje obilno daruje plodnošću kako bi lakše napojile sav život u svojoj blizini.

Nemilosrdna borkinja za “prava biljnog svijeta”, Lada često iritira mnoge bogove, ali nitko ne shvaća njena propovijedanja ozbiljno. Dapače, jedini koji joj to zamjera je Veles jer ne dopušta njegovim kukcima i puževima da se goste u miru, već nemilosrdno gnječi te “nametnike”.

Voli se manifestirati kao drvo trešnje sa bijelim i rozim lišćem, cvjetovi su joj jarko narančaste boje. Kora joj je tamno sivkaste boje sa bijelim linijama na mjestu gdje je kora svježa. Savijanjem svojih grana i svojeg korijena može stvarati zane oblike kako bi ljudima bilo lakše pristupiti joj. Iz tog razloga nerijetko se opisuje kao žena napravljena od granja i lišća sa cvjetnom kosom.

Ne spominje se u prozi koliko u zahvalama poeta - njen lik i njene miljenice bile su inspiracija za nebrojene stihove o ljepotama prirode. U ponekim predjelima gdje kult božice Beory nije proširen, mogu se naći oltari Lade gdje joj se farmeri mole za dobru žetvu. Pogotovo ako je u pitanju proljetna žetva.

Podanici ove božice su uglavnom druidi. Oni samotno lutaju svijetom brinući se o prirodi putem ili se skrasuju u njene hramove - utočišta prirode neovisno nalaze li se usred grada ili najgušće šume. Ti hramovi, uvijek sa stablom trešnjem u sredini, služe kao središta njene vjere gdje svaki podanik može pronaći smještaj i (vegansko naravno) jelo. Njeni svećenici dobivaju moći direktno vezane uz plodnost prirode omogućujući im da stvore oaze i usred najsirovijih predjela svijeta.

Iako poznatija po svojoj zaštitničkoj naravi, postoje određeni, najbolje rečeno, tračevi koji kažu da je Lada velika ljubiteljica slatkih likera. Postoji izreka da “Lada ima pijanku” kada se ugleda životinje pijane od jedenja fermentiranog voća.