Srebrno krštenje

Kao da je sto godina prošlo od kada sam zadnji puta zapisala nešto u svoj dnevnik, ali nakon ovakvog dana morala sam sjesti i sabrati misli. Lijepo je vratiti se u svoju staru sobu i svoj dom, ne mogu vjerovati da sam to napisala, ali voljela bi da je razlog produženog ostanka bolji…

Dan je krenuo jako lijepo, Lela i Grom su krenuli saditi vrt, Gorkut je poveo Mađi u patrolu kroz Četvrt sjena, Moxx je brinula o svojem ocu a ja sam iskreno uzela par minuta za sebe. Nakon naših užurbanih avantura bilo je lijepo uzeti malo vremena za običan život.. i onda nas je to dovelo do ideje da posadimo travu u tamnici u vili Rigoleto. Iz nepoznatih izvora Gorkut i Moxx su nam doveli lagano krvavu punu vreću sjemenik trave, polu šitna roba nisu mogli ni skića naći. Dogovorio sam s njima da ćemo zamijeniti dio njihove robe za visoko kvalitetno sjeme iz Pilboro Porta plus nabaviti opremu da laboratorij bude maksimalno operativan. Ako radimo nešto onda radimo to kak spada.. tu i tamo.

Gorkut i Lela su ostali u vili i rekli su da će kasnije otići po Gorkutovu plaću, sigurna i sto posto bezazlena aktivnost koja sto posto neće završiti tako da se u njoj priča u lokalnom Indexu. Ostatak bande i ja smo se uputili do drvo portala, dok smo čekali da Jožek i Pepek otvore portal uspjela sam napokon naći nekoga tko želi raditi umjesto mene u Rodi 2, skoro sam pustila suzu od sreće.

Ko stara dlakava vurica Jožek i Pepek su otvorili portal i uz kratki pozdrav brzinski smo prošli preko reda kroz portal, ahh miris rodnog grada. Svaki puta kada navratim grad izgleda sve izgrađenije i modernije, mogla bi se zakleti da onog tornja u daljini zadnji puta nije bilo. Laganim korakom uputili smo se do moje rodne kuće. Nisam se ni pošteno približila kući a svi su znali da dolazimo, ah Pakijan stvarno uvijek sve vidi. Nakon klasičnog obiteljskog kaosa i prijetnje moje drage majke da će Pata, Mata i mene ganati u obliku zmaja ručak se priveo kraju. Ispričali su nam da je onaj toranj u daljini Bakreni Rivačeg 2! Ajme čula sam priče o Bakrenom Rivačegu od Pakijana i ostatka njegove ekipe, ne bi si oprostila da ne odem tamo (bolje da sam sama sebi zamjerila).

Istina morat ćemo ostati u Pilboro Portu cijeli dan ali ajde ne moram uvijek bježati natrag, malo mi i paše sporiji ritam Pilboro Porta. Moxx, Manđi i ja smo predali narudžbu za laboratorij i onda se uputile prema tornju. Klasična procedura prvo se mora upicaniti da te puste unutra, platili smo polog koliko mislimo potrošiti i to nam je bilo dovoljno da posjetimo prva 2 kata, bome treba imati 80 dukata viška da se dođe do vrha (nemaju ni planetarij kao u originalnom Bakrenom Rivačegu pfft).

Na prvom katu nas je dočekao kasino, voćkice, anjc, poker, rulet i sve klasične kasino igre. Moxx je otvorila večer s impresivnim dobitkom na voćkicama, Manđi i ja na prvu nismo imali sreće pa smo je svi otišli potražiti u prekasnom baru na drugom katu. Nakon što smo pronašli sreću na dnu čaše krenuli smo u novi napad, i vidi ti to voćkice mi nisu život upropastile. Ja sam dobila ogroman zgoditak, a Manđi više manje, odlučile smo biti pametne dame i isplatiti svoje dobitke. Uputili su na da idemo do trezora na -1.

Tamo nas je dočekala jako čudna figura, human teta sa srebrnim obilježjima koja je previše dobro upoznata sa zbivanjima u našim životima. Čini se da je namjestila aparate kako bi dobili dovoljno dukata da napokon organiziramo bal za tetu Lilianu. Inzistirala je da ju moramo pozvati, navodno ima nekog nedovršenog posla s Lilianom, nimalo mi se ne sviđa ova osoba ali ovo nije tren za iznošenje takvih stavova.

Pomalo šokirani krenuli smo prema mojoj kući, blizu kuće smo sreli Pakijana koji se elegantno pretvorio u miša i pobjegao, tata u što si se sada uvukao. Odmah sam pokrenula istragu njegova ureda, ako ćemo naći ikakve odgovore to će biti tamo. Prvo smo našli papire na kojima je pisano magičnom tintom, Manđi je svojom magijom uspjela pročitati njihov sadržaj i saznati da grad zaprima jako velike donacije od anonimnog donatora Zelina.

Dok je ekipa pretraživala ostatak ureda odlučila sam sjesti u Pakijanov stolac, odmah zatim sam dobila glavobolju kakvu nisam imala nakon najgorih mamurluka, ali sam ubrzo shvatila zašto. Vještim pozicioniranjem zrcala Pakijan iz ove stolice vidi maltene sve što poželi, tako ja u ovom trenu vidim njega kako dolazi do Bakrenog Rivačega 2 i priprema se uči, izgleda zabrinuto…

Istraga ureda otkrila je da je Pakijan prije 35 godina pokrenuo ekspediciju za Eliksirom Života, nemam dokaza ali vjerojatno kako bi mogao podariti dodatni život mami, oh taj šašavi druid. Dodatno smo otkrili kako Zelin svakih 10 godina redovito uplaćuje podosta velike donacije gradu, nakon još detaljnijeg istraživanja otkrili smo pseudonim koji se koristi za Lilianu (DZ6). Čini se da je Liliana ostala dužna neke pare Zelinu, za kojeg smo kasnije uspjeli naći da je pseudonim za Silver Tounged zmaja, neka vrsta zmaja koja ostvaruje želje poput džina ali uvijek postoji neka kvaka oko toga. Također ispostavlja se da je sami Rivačeg napravio dogovor s tim srebrnim zmajem.

I tako dragi dnevniče, kako bi moja baka rekla, to ti nije dobro dijete drago. Bome da nije, misli su mi pomalo crne, čini mi se da je ova situacija puno ozbiljnija od nekog utjerivanja duga. Moramo li upozoriti Lilianu? Ali taj zmaj je rekao da sve vidi i čuje, a moja obitelj mu je pod nosom… znam da moram leći i sabrano sagledati situaciju ali teško mi je utonuti u san. Teta Teuto, bako Klarisa.. nadam se da ćete nas paziti u narednim danima.

Klarisa Lucić