Znan kao i Dažbog ili Podaga, ovaj bog je dugo bio poznat kao bog kiše. Još i danas mu se mole farmeri za nju, jer Pagod je ipak najmirniji od bogova oluje.
S vremenom prihvatili su ga i pomorci i time pretvarajući ga u boga laganih vjetrova i struja što je još i danas.

Pagod svojim dolaskom tjera Talosa u proljeće te pruža Ostalim bogovima vrijeme da vrate život na novu plodnu zemlju. Krajem ljeta ponovno dolazi Talos te tjera Pagoda. Ovakav cikličan poredak je jesino moguć jer su oba boga ujedno i bogovi Reda.
Pagod održava dobre odonose sa bogovima Reda, ponekad pozovajući se na njihovu pomoć u smirivanju Talosa.

Prefira ne imati konkretan oblik već uglavnom komunicira kao beztjelesan glas. Rijetka viđenja govore da obično se ukazuje kao pola ptica, pola pripadnik neke od divljih rasa poput kobolda, orka ili gnolla. Nije poznato zašto odabire takve oblike, ali zasigurno je neka vrsta simbolike.

U mitologiji zvan bogom lijepog vremena. Oluje koje ovaj bog uzrokuje donose nazad lijepo vrijeme i mirno more. Vjetrovi se nazad ustabiljuju za plovidbu, morske struje prestaju divljati. Također, njegova ljetna grmljavina rijetko napravi štetu, a navodno pomaže oslabiti kasnije jesenske oluje.
U brojnim mitologijama se bori za nadmoć nad Oblivisceturom sa Talosom.

Njegovi podanici su primarno farmeri i pomorci koji se mole za lagane kiše ili povjetarce. Svećanici su obično magovi ili borci sposobni kontrolirati moć munja i vjetra. Može se pronaći i koji druid, ali puno rijeđe. Njegovi svećanicu su vrlo traženi na brodovima koji redovito plove kroz nemirna mora.

Folklor nalaže da je Pagod veliki ljubitelj glazbe i plesa. Stoga molitva za kišu tradicionalno se naziva “plesom kiše”. Obavlja se u ljetnim mjesecima tjekom suša i taj ples često prate rimujuće pjesmice koje pomažu potaknuti plodnost tla, ali i ljudi. Ovakvi festivali često krenu ujutro sa moltivama Pagodu, a u noći postaju festivali Kupala ili tradicinalnije, Velesa.